 |
|
|
Nasta Rojc
1883. g., Bjelovar
1964. g., Zagreb
Obrazovanje:
kod Otona Ivekovića,( Zagreb, 1901./1902.); kod Tine Blau-Lang, (Beč
1904./1906.).
Kunstschule fur Frauen und Madchen, (Beč, 1902.-1904. i 1908.-1911.), Frauen Akademie, (Munchen, 1907.).
|
| BIOGRAFIJA: Teško je u nekoliko redaka sažeti sve što podrazumijeva usklik akademika Matka Peića: "Tko je toliko toga proživio, kao žena i slikarica, kao ta amazonka našeg slikarstva". Kćerka odjelnog predstojnika (ministra) za bogoštovlje i nastavu, kao krhko djevojče, više se voli igrati pravom lovačkom puškom nego lutkama. Kasnije će joj- kao mladoj slikarici- puška biti omiljeni predmet inscenacije na autoportretima, osobito uz njezinu kobilu Lenku s kojom je lutala poljima oko obiteljskog imanja kraj sela Gudovca kraj Bjelovara. Udala se za Branka, nježnog sina slavnog hrvatskog pisca 19. st. Augusta Šenoe, 1910. Nakon I. svjetskog rata poznanstvo sa Engleskinjom Alexandrinom Onslow (odlikovanom za podvige pri izvlačenju i transportu ranjenika) otvara novo poglavlje u Nastinu životu. Ljeti 1924. na jahti Alexandrine Onslow, u čijem društvu je bio i Oskar Kokoschka, Nasta upoznaje draž jedrenja i slikanja jadranskih pejzaža - s palube. Za Božić 1924. Nasta već slika škotske pejzaže na imanjima prijatelja miss Onslow. Nastina izložba koju je priredila u Londonu u lipnju 1926., a koju je u studenomu iste godine prenijela u Zagreb, predstavlja odlučujuću bitku u Nastinom dokazivanju hrvatskim kritičarima i likovnoj publici da umjetnička djela na jednoj izložbi nisu manje vrijedna samo zato jer im je autor žena. Naime, ista Nastina izložba, koja je u Londonu u vodećim dnevnicima dobila izvrsne ocjene i priznanja, u Zagrebu je primljena s predumišljenim prezirom. Ratoborna Nasta je iz tog omalovažavanja crpila snagu da okupi žene umjetnice kojima je stalo do afirmacije vlastita djela. Uspjeh je okrunjen 11.09.1927., kad je Ministarstvo unutrašnjih dela u Beogradu potvrdilo Pravila Kluba likovnih umjetnica. To je ne samo prvo udruženje likovnih umjetnica u Hrvatskoj već i prvo profesionalno udruženje žena od Alpa do Egejskog mora. / Uz borbu Naste Rojc značajnu ulogu, osobito u službenim priznanjima Kluba, imala je siva eminincija te bitke svojim vezama s beogradskim dvorom, osobito kraljicom Marijom. Ta samozatajna zakulisna sila bila je Miss Onslow./ |
|
|
